gototopgototop
LokalniEnglish (United Kingdom)

Saopćenja za javnost SEDMA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA JEDINSTVO I RAZLIKE U EVROPI PDF Ispis E-mail

SEDMA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
JEDINSTVO I RAZLIKE U EVROPI
29. – 31. juli 2012. godine
Mostar, Hotel Bristol

argaiv1026

Međunarodni forum Bosna, uz saradnju i podršku više organizacija iz zemlje i svijeta, organizirao je Sedmu međunarodnu konferenciju "Jedinstvo i razlike u Evropi", koja je održana 29.–31. jula 2012. godine u Hotelu Bristol u Mostaru. Tema ove konferencije je "Izazovi integracije Evrope: Vidici s periferije".

Program konferencije je organiziran oko tri tematska područja: (1) Religija, identitet i društvo; (2) Centar i periferija u društvenom, političkom, ekonomskom i kulturnom životu; i (3) Evropski unutrašnji i vanjski drugi. Svaki panel uključuje izlaganja predavača i popratnu diskusiju.

Dio programa koji je bio otvoren za javnost se odnosi na tri javna predavanja:
1. "Još jedan drugi Abraham", gost govornik Gil Anidjar (29. juli, u 21:15h);
2. "Nacionalizmi i budućnost balkanskih zemalja", gosti govornici Ivo Banac, Sonja Biserko i Rusmir Mahmutćehajić (30. juli, u 21:15h);
3. "Libija i Evropa", gost govornik Aref Ali Nayed (31. juli, u 18:00h).

Za javnost je bila otvorena i muzička večer s naslovom "Bosanske ljubavne pjesme", u izvedbi Amire Medunjanin i Boška Jovića (31. juli, u 21:15h).


Javno predavanje
JOŠ JEDAN DRUGI ABRAHAM
Gost govornik Gil Anidjar
29. juli (nedjelja) 2012. godine, 21:15h
Mostar, Hotel Bristol

Krsto Mijanović, Gil Anidjar, Nerin Dizdar 

U okviru Sedme međunarodne konferencije "Jedinstvo i razlike u Evropi" organizirano je javno predavanje "Još jedan drugi Abraham". Predavanje je održano 29. jula 2012. godine, u Hotelu Bristol u Mostaru, s početkom u 21:15 sati. Gost govornik je profesor Gil Anidjar iz New Yorka.
Iako Jan Assmann sada već na čuven način postavlja u Mojsija mjesto "mojsijevskog razlikovanja" i početke monoteističkih nasilja i sukoba, Abraham se čini još javno prepoznatim licem te razlike. Abraham je očito ličnost u kojoj religijski sukob počinje, te i mjesto nade da on nije i neizbježan. Kako god bilo, Abraham je sada shvaćan kao religijska ličnost. U ovom izlaganju autor ne namjerava obnavljati raspravu o naravi biblijske religije, već želi postaviti pitanje o značaju shvaćanja religijskog sukoba, zapravo religijske razlike. Ima li ikakvog smisla pitati da li je Abraham bio religiozan? Možemo li misliti o sukobu na načine koji ga ne bi nadilazili, već bi opet pitali o njegovoj naravi kao religioznoj? Možemo li iznova misliti o religiji misleći o još jednom drugom Abrahamu?

Gil Anidjar (New York) predaje na Odsjeku za religiju i Odsjeku za srednjoistočne, južno-azijske i afričke studije na Kolumbija univerzitetu. Autor je i sljedećih knjiga: Semites: Race, Religion, Literature (2008); The Jew, the Arab: A History of the Enemy (2003; b/h/s prijevod, 2005; turski prijevod, 2012); i 'Our Place in al-Andalus': Kabbalah, Philosophy, Literature in Arab Jewish Letters (2002). Uredio je Acts of Religion (2002) od Jacques Derride, te trenutno završava rukopis pod nazivom Blood: A Critique of Christianity.

 

Javna rasprava
NACIONALIZMI I BUDUĆNOST BALKANSKIH ZEMALJA
Gosti govornici Ivo Banac, Sonja Biserko i Rusmir Mahmutćehajić
30. juli (ponedjeljak) 2012. godine, 21:15h
Mostar, Hotel Bristol

Nerin Dizdar, Ivo Banac, Sonja Biserko, Rusmir Mahmutćehajić, Desmond Maurer 

U okviru Sedme međunarodne konferencije "Jedinstvo i razlike u Evropi" organizirana je javna rasprava "Nacionalizmi i budućnost balkanskih zemalja". Predavanje je održano 30. jula 2012. godine u Hotelu Bristol u Mostaru, s početkom u 21:15 sati. Gosti govornici su bili Ivo Banac, Sonja Biserko i Rusmir Mahmutćehajić.

Sadašnje političke prilike u zemljama jugoistočne Evrope nije moguće objasniti bez uvida u nastajanje, razvoj i transformiranje balkanskih nacionalizama. U sadašnjim politikama, kao neprihvatljivim stavovima i ponašanjima u društvenim pometnjama i napetostima, ne postoje potrebna znanja o nacionalizmima i programima koji su ideologijski zasnovani i vođeni. U tome manjkanju znanja nedostaju uvidi u neodgovornost etnonacionalnih elita u njihovom zloupotrebljavanju etnonacionalnih organizacija i sentimentalizma pojedinaca. Brojne su političke pojave takvog stanja koje priječe poželjnoj budućnosti.

Ivo Banac (Dubrovnik) je profesor emeritus na Odsjeku za historiju, Univerziteta Yale (New Haven, Connecticut, SAD). Također je profesor historije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava (HHO). Pored ostalih, objavio je i sljedeće knjige: The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics (1984); With Stalin against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism (1989); Acta turcarum (2006).
Sonja Biserko (Beograd) je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji i član Međunarodne federacije helsinških komiteta za ljudska prava. Napisala je i uredila više knjiga proučavajući kolaps Jugoslavije, ratne zločine i radikalizaciju društva u Srbiji.
Rusmir Mahmutćehajić (Sarajevo) je univerzitetski profesor i sadašnji predsjednik Međunarodnog foruma Bosna. Predavao je na više evropskih univerziteta. Bio je potpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine i ministar u toj vladi. Dio njegovog profesionalnog i javnog djelovanja jesu i sljedeće knjige: Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni (1998); Sarajevski eseji: Politika, ideologija i tradicija (2000); Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji (2002); O ljubavi (2004); Mesdžid: Srce smirenosti (2004); Malo znanja: O drugome u muslimanskim vidicima (2005); Stolačka čaršija: U vidiku perenijalne filozofije (2008); Preko rijeke: O pjesništvu Maka Dizdara (2009); Tajna Hasanaginice (2009); Hval i Djeva 1–3 (2011).

 

Javno predavanje
LIBIJA I EVROPA
Gost govornik Aref Ali Nayed
31. juli (utorak) 2012. godine, 18:00h
Mostar, Hotel Bristol

Nerin Dizdar, Aref Ali Nayed, Rusmir Mahmutćehajić 

U okviru Sedme međunarodne konferencije "Jedinstvo i razlike u Europi" organizirano je javno predavanje "Libija i Evropa". Predavanje je održano 31. jula 2012. godine u Hotelu Bristol u Mostaru, s početkom u 18:00 sati. Gost govornik je Aref Ali Nayed.

Nije moguće misliti o budućnosti Evrope bez uzimanja u obzir njene neodvojivosti od Sredozemlja kao prostora pluralne kulture koja prožima ukupnu historiju Evrope. Nedavni događaji u Tunisu, Egiptu i Libiji su za mnoge još uvijek nejasni, pa se razumijevaju kao obećanje i kao prijetnja. U koje kognitivne okvire je moguće smjestiti događaje u Tunisu, Libiji i Egiptu? Koje od percepcija odnosa politike i religije, te geopolitike i geostrategije moraju biti promijenjene nakon događaja u spomenutim zemljama? Kako bi bilo moguće uspostaviti i osnažiti dijaloške odnose Evrope s njenim susjedima na jugu i istoku? Je li moguće izgraditi novu komunikacijsku mrežu u kojoj bi intelektualci svijeta mogli doprinositi razumijevanju svjetske kulturne pluralnosti kao osnove mirnog i zajedničkog graditeljstva? O mogućnosti odgovara na ta i slična pitanja govorit će dr. Aref Ali Nayed.

Aref Ali Nayed (Dubai) je libijski ambasador u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Član je savjetodavnog odbora Templeton fondacije, viši savjetnik na međureligijskom programu na Univerzitetu u Kembridžu, te član Kraljevskog Aal Al-Bayt instituta u Jordanu. Predavao je na Pontifical institutu za arapske i islamske studije u Rimu i na Međunarodnom institutu za islamsku misao i civilizaciju u Maleziji.

 

Javna izvedba
BOSANSKE LJUBAVNE PJESME
Umjetnici: Amira Medunjanin i Boško Jović
31. juli (utorak) 2012. godine, 21:15h
Mostar, Hotel Bristol

Boško Jović, Amira Medunjanin 

U okviru Sedme međunarodne konferencije "Jedinstvo i razlike u Evropi" 31. jula 2012. godine sa početkom u 21:15 sati  organizirana je večer "Bosanske ljubavne pjesme". Umjetnici-izvođači su Amira Medunjanin (glas) i Boško Jović (gitara).

Amira Medunjanin (Sarajevo) je rođena u vrijeme kad je popularnost tradicionalne muzike u bivšoj Jugoslaviji bio na vrhuncu i kada je sevdah, bosanska ljubavna pjesma, imao posebno mjesto za nju. Pjesme o sevdahu odnosno sevdalinke koje je naučila od svoje majke su za nju bile najljepše pjesme. Njena fasciniranost sa usmenom tradicijom Bosne doprinijela je da se Amira posveti stvaranju jedinstvenog glasa unutar sevdaha kako bi u potpunosti istražila njegovu sposobnost izražavanja. Nekoliko godina je provela tražeći osobe koje dijele njene ideje o sevdahu, te istražujući najbolji način njegovog predstavljanja. Muzički novinar Garth Cartwright je naziva "bosanskom Billie Holiday" (Bosnia's Billie Holiday), poredeći način na koji se Amira igra sa sevdahom, nalazeći novi kontekst i formu u tradiciji staroj stotinama godina. Diskografija: A Secret Gate (2003 Connecting Cultures) - gošća; Rosa (2005 Snail Records); Live (2008 Gramofon) @ Jazz Fest Sarajevo; Zumra (2009 Harmonia Mundi/World Village); Amulette (2010 Harmonia Mundi/World Village) u saradnji sa Bojanom Zulfikarpašićem, Nenadom Vasilićem, Bachar Khalifeom, Vlatkom Stefanovskim, Kim Burtonom i Walter Quintusom.
Boško Jović (Sarajevo) je diplomirao u klasi profesora Zorana Krajišnika, na odsjeku muzikologija/etnomuzikologija pri Muzičkoj akademiji u Sarajevu, te je na istom fakultetu stekao svoju magistarsku titulu u klasi profesora Alexandera Swetea. Nadograđivao je svoje znanje na seminarima koje su vodili poznati muzičari: Roland Dyens, Rafael Andia, Denis Azabagić, Istvan Romer, Vera Ogrizović, Martin Myslavicek i mnogi drugi. Od 1994. godine nastupao je kao solist Kamernog simfonijskog orkestra u Zenici. Također je nastupao kao solist za String Orchestra 2007 i Sarajevsku filharmoniju. Svirao je sa brojnim kamernim ansamblima od kojih je najpoznatiji onaj u duetu sa Edinom Karamazovom, svjetski poznatim sviračem lutnje. Često nastupa sa etno, jazz i pop muzičarima, a nastupe bilježi u većini europskih zemalja. Boško trenutno radi kao nastavnik gitare u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu.

Prva izložba slika
HIDR GALERIJA
29.–31. juli 2012. godine
Mostar, Hotel Bristol

U programski okvir Sedme međunarodne konferencije jedinstvo i razlike u Evropi uključena je i Prva izložba slika HIDR galerije. Na izložbi je predstavljeno 20 slika motiva Stoca. Slike su izradili studenti Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: Amela Hrelja iz Goražda, Amina Kovačević iz Stoca, Edita Mušić iz Živinica, Azra Ajanović iz Lukavca, Adi Kurtić iz Bihaća te Dženis Avdić, Irma Softić, Armin Kešo i Azra Smiječanin - iz Sarajeva.

Izložene slike su akvareli, crteži tušem i olovkom. Vlasnik slika je HIDR galerija, pa su ih zainteresirani mogli kupiti od Međunarodnog foruma Bosna.  Sav prihod od prodaje slika bit će korišten za obnovu kulturnog naslijeđa Stoca.
HIDR galeriju su osnovali Međunarodni forum Bosna i Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Predviđeno je da HIDR galerija djeluje kao cyber prostor u kojem će biti izlagane slike bosanskih gradova. Očekuje se uključenje pojedinaca i organizacija iz cijeloga svijeta u projekat HIDR galerije. Kada za to budu stečeni uvjeti, HIDR galerija će imati i izložbene prostore u HIDR kućama u Stocu. HIDR je akronim od punog naziva projekta "Houses of International Dialogue and Reconciliation", što znači "Kuće međunarodnog razgovora i pomirenja".

Članovi Umjetničkog savjeta HIDR galerije su: Safet Zec, Tamara Vinšbah, Halil Tikveša, Admir Mujkić, Mehmed Hrasnica, Amra Hadžimuhamedović i Nihad Babović.


 

od 01.01.2011.
RocketTheme Joomla Templates