Centar za prirodno naslijeđe

Prijedlog za osnivanje Centra za istraživanje i zaštitu prirodnog nasljeđa predložen je na sjednici Upravnog odbora MFB, održanoj 23. prosinca/decembra 2006. godine, a osnivačka sjednica centra održana je 23. sječnja/januara 2007. godine.

Centar uključuje sve članove MFB koji se posredno ili neposredno bave proučavanjem bosanskohercegovačkog prirodnog nasljeđa u srednjim školama, na šumarskim fakultetima, poljoprivrednim fakultetima, prirodno-matematičkim fakultetima svih univerziteta /sveučilišta u Bosni i Hercegovini, te svih nevladinih organizacija koje se bave ekologijom i zaštitom prirode, kao i Uprave nacionalnih parkova i parkova prirode.

Centrom za istraživanje i zaštitu prirodnog nasljeđa upravlja Upravni odbor MFB, i to preko svog Pododbora koji sačinjavaju: Dr. sc. Dalibor Ballian, Mr. sc. Neđad Bašić, Mr. sc. Faruk Bogunić, Mr. sc. Adela Durmić-Pašić, Dr. sc. Ahmed Džubur, Dr. sc. Zoran Govedar, Mr. sc. Dražen Kotrošan, Mr. sc. Enida Mališević, Amer Medar, Mr. sc.Edina Muratović.

Za predsjednika centra izabran je Dr. sc. Dalibor Ballian.

Oblici djelovanja centra

Uspostavljanje i razvoj veza sa sličnim institucijama u zemlji i svijetu; bilo da su pod patronatom vlade ili da su u pitanju nevladine organizacije ili udruženja građana.
Organizacija skupova na kojima se vode rasprave o bosanskohercegovačkom prirodnom nasljeđu, njegovom stanju i perspektivama, te razrađuje metode njegove zaštite i konzervacije;
Zauzimanje kritičkog stava prema svim društvenim projektima koji bez osnova ugrožavaju prirodno nasljeđe ili ga bespovratno otuđuju putem davanja koncesija;
Bavljenje analizom i prezentacijom najboljih e u ropskih iskustava u zaštiti prirodnog nasljeđa, te vršenje educiranja stručnih osoba iz Bosne i Hercegovine koje imaju mogućnost da unaprijede prirodno nasljeđe;
Rad na izradi uputa dobivenih na temelju provedenih istraživanja , izrada potrebnih dokumenata i tiskanje knjig a koje bi mogle da daju značajan doprinos unapređenju prirodnog nasljeđa;
Organiziranje radionica u suradnji sa značajnim domaćim i inozemnim stručnjacima, jer se problem zaštite prirodnog nasljeđa ne može promatrati lokalno, već znatno šire, regionalno za područje jugoistočne Europe, gdje bi se problemi ipak fokusirali na Bosnu i Hercegovinu. Tijekom radionica educirali bi se širi slojevi građanstva, te školske i fakultetske omladine, koji bi kasnije djelovali kroz nevladine organizacije;
Izrade planova i provođenje niza dugoročnih istraživanja bosanskohercegovačkog prirodnog nasljeđa kao jednog od jako bitnih segmenata europskog i svjetskog prirodnog nasljeđa , utvrđivanje njihov ih međuodnosa - razlika i sličnosti - s akcentom na Bosnu i Hercegovinu kao jednu od rijetkih zemalja sa relativno visokim i očuvanim biodiverzitetom koji je zadnjih desetljeća prilično ugrožen;
Aktivnosti za nesmetan protok informacija i ideja između svih zainteresiranih strana u Bosni i Hercegovini, kao i njenom okruženju pa i šire;
Izrada zajedničke strategije očuvanja prirodnog nasljeđa u Bosni i Hercegovini, bez obzira na entitetsku pripadnost;
Provođenje stalne kampanje za očuvanje prirodnog nasljeđa sa drugim nevladinim organizacijama koje su zainteresirane i koje doprinose osnovnom cilju.