Šesti internacionalni kolokvij Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta

Šesti internacionalni kolokvij

BOSANSKA USMENA TRADICIJA U KULTURI SVIJETA

Mi u Međunarodnom forumu Bosna imamo čast najaviti Šesti internacionalni kolokvij Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta. Kolokvij će biti održan u sjedištu Međunarodnog foruma Bosna (ul. Sime Milutinovića 10), 9. decembra (subota) 2023. godine, s početkom u 11.00h.

Uvodne napomene

Već smo organizirali pet kolokvija. Važni suorganizatori bili su nam Muzej Hercegovine iz Mostara, a od pretprošle godine Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli. Prvi kolokvij bio je usredsređen na istraživačko-znanstveni rad i naslijeđe Milmana Parryja, američkog homerologa, koji je svoje znanstvene hipoteze provjeravao u velikom istraživačkom programu, obuhvatajući južnoslavensku živu usmenu tradiciju. Iz tog istraživačkog pothvata nastala je jedna od najznačajnijih zbirki pisanih i audio dokumenata usmene tradicije čiji najznačajniji dio čine bošnjački/bosanski doprinosi. Sudionici drugog kolokvija predstavili su svoja istraživanja o različitim aspektima bosanske usmene tradicije te njenih proučavanja nakon tridesetih godina dvadesetog stoljeća. U program trećeg kolokvija uključeni su prikazi istraživačkih postupaka i rezultata u istraživanju odnosa usmenosti i pismenosti. Glavni predmet četvrtog kolokvija bila je usmene tradicije u literarnom i interliterarnom kontekstu – bošnjački slučaj. Peti kolokvij uključivao je rasprave o ulozi usmene tradicije u konstruiranjima ideologija etnonacionalizma, hijerarhiziranja usmenih tradicija i njihovog korištenja u predstavljanju drugog i drukčijeg.

Članovi Organizacijskog odbora Šestog internacionalnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta odlučili su pozvati istraživače da se bave naslijeđem pothvata Milmana Parryja i Žalostne pisance plemenite Asanaginice. Devedeset godina je proteklo od početka istraživanja pothvata Milmana Parryja i njegovih saradnika. Njihova otkrića i zaključci trajna su osnova utjecanja bosanskog/bošnjačkog naslijeđa u kulturi svijeta. U idućoj godini navršava se 250. godina od prvog objavljivanja Žalostne pisance plemenite Asanaginice. Od tada traju zanimanja za tu baladu koju nije moguće uključiti u etnonacijske konstrukcije povijesti i kulture. I usmeno naslijeđe koje su otkrili i predstavili Milman Parry i drugovi i Žalostna pisanca plemenite Asanaginice otuđivano je iz epistemoloških vidika bosanskohercegovačke znanstvene i akademske javnosti. Tokovi njegovog osvješćivanja nužni su kao način dekonstruiranja etnonacijskih ideologija antibosanstva.

Cilj

Sudionici Šestog internacionalnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta nastavit će raspravu o odnosu usmenosti i pismenosti te o načinima prijenosa istraživačkih rezultata Milmana Parryja, njegovih prethodnika i nasljednika, u proučavanju bosanske usmene tradicije. Uz to, u okviru njihovih istraživačkih promatranja naročito mjesto bit će dodijeljeno Žalostnoj pisanci plemenite Asanaginice i njenim odrazima u kulturi svijeta.

Način

Vrijeme kolokvija je cijeli dan. Sudionici će u dva raspravna stola predstaviti svoje rezultate o kojima će prisutni raspravljati:

·Istraživački pothvat Milmana Parryja i dekonstrukcija etnonacionalističkih koncepata južnoslavenske usmenosti,

·Žalostna pisanca plemenite Asanaginice u različitim recepcijama

Mjesto i vrijeme

Šesti internacionalni kolokvij Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta bit će održan 9. decembra (subota) u Sarajevu, u sjedištu Međunarodnog foruma Bosna (ul. Sime Milutinovića 10), s početkom u 11.00h.

Sudionici

Za sudjelovanje u radu šestog internacionalnog kolokvija mogu se prijaviti svi zainteresirani u zemlji i svijetu. Od istraživača se očekuje da svoje prisustvo i način sudjelovanja najave slanjem ispunjenog obrasca najkasnije do 19. oktobra. Radni jezici konferencije su bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski i engleski.

/uimages/Satnica%20BUT%202023.pdf

Organizacioni odbor

Amra Hadžimuhamedović

Asim Krhan

Mirsad Kunić, predsjednik

Rusmir Mahmutćehajić

Desmond Maurer

Fatima Veispahić